Slavenska književnost i
pisma u Srednjem
vijeku
Književnost je bila poznata Slavenima i prije nego što su došli na područja Balkana, ali oni tu književnost nisu zapisivali i mnogo toga je izgubljeno. Zapisi iz 5. i 6. stoljeća govore o slavenskim pjesnicima i sviračima koji su pjevali i smišljali pjesme. Sredinom IX stoljeća na Balkan dolaze braća i učenjaci Ćirilo (Konstantin) i Metodije koji su porijeklom iz Grčke. Njihovu misiju je zapovijedio bizantski car Mihailo III koji je pokrštavanjem i opismenjavanjem Slavena htio da se bori protiv germanskog utjecaja na Europu. Pošto su Slaveni bili potpuno nepismeni i nisu imali svoje pismo, Ćirilo je na osnovu grčkih slova napravio glagoljicu koja je postala prvo slavensko pismo i danas se naziva staroslavensko pismo. Ćirilo je na glagoljici napisao i prvu slavensku knjigu koja je sadržavala prijevod Evanđelja.
Ubrzo nakon što je Ćirilo proširio glagoljicu po slavenskim teritorijima, ona je postala zajednički književni jezik svih Slavena. Glagoljica je ubrzo postala i standardno pismo svih Slavena. Naziv glagoljica je izveden iz riječi glagol što je tada značilo riječ. Tačan broj slova u glagoljici nije poznat, ali je procijenjen na 41 slovo specifično za slavenske verzije koje se razlikuju od grčkog jezika. Broj slova se kasnije smanjivao i neka slova su se promijenila, ali se osnova nije mijenjala. Tako su Slaveni počeli pisati svoja prva književna djela: Slovenci- Brižinski listići, krajem X stoljeća napisani latinicom, Hrvati- Bašćanska ploča, 1100.g. napisana glagoljicom, Srbi- Marijinsko evanđelje, krajem XI stoljeća napisano glagoljicom, Bosanci- Povelja Kulina bana, upućena Dubrovčanima 1189.g.
Nakon nekog vremena Ćirilovi učenici su stvorili novo pismo i nazvali ga ćirilica po svom učitelju. Ćirilica se ubrzo proširila i potisnula glagoljicu u većini područja. Ćirilica je postala standardna u više zemalja nego glagoljica i tako je nastavila i danas. Postoji par različitih verzija ćirilice u različitim područjima, ali je osnova ista i nepromijenjena od njenog nastanka. Jedina važna razlika je u tome što je u početku ćirilica imala 43 slova da bi nadomjestila veći broj glasova u odnosu na njen izvor, grčki jezik. Ćirilica je bazirana na grčkom unicijalnom jeziku a konsonantne forme su preuzete iz glagoljice.
U Bosni je ćirilica dobila neke posebne odlike i nazvali su je, kao bosanska verzija ćirilice, bosančica. Neki od najstarijih spomenika pisanih bosančicom su Humačka ploča iz 10. Stoljeća i Povelja Kulina bana napisana 29.8.1189.g. Bosančica je kasnije korištena za zapisivanje crkvenih spisa, ugovora, spomenika i nadgrobnih spomenika u Bosni, ali dokaza je ostalo malo zbog različitih ratova i okupacija Bosne od strane mnogih velikih svjetskih sila. Crkva Bosanska je nakon zaostatka u književnom stvaralaštvu nakon križarskih upada u Bosnu, pomogla da se književnost i pismo zadrži i doživi procvat. Bosančica se koristila sve do 19. stoljeća u određenim tekstovima koje su pisali franjevci, a u nekim porodicama u Bosni se i sad čuva tradicija pisanja bosančicom.
Resources:
pisma u Srednjem
vijeku
Književnost je bila poznata Slavenima i prije nego što su došli na područja Balkana, ali oni tu književnost nisu zapisivali i mnogo toga je izgubljeno. Zapisi iz 5. i 6. stoljeća govore o slavenskim pjesnicima i sviračima koji su pjevali i smišljali pjesme. Sredinom IX stoljeća na Balkan dolaze braća i učenjaci Ćirilo (Konstantin) i Metodije koji su porijeklom iz Grčke. Njihovu misiju je zapovijedio bizantski car Mihailo III koji je pokrštavanjem i opismenjavanjem Slavena htio da se bori protiv germanskog utjecaja na Europu. Pošto su Slaveni bili potpuno nepismeni i nisu imali svoje pismo, Ćirilo je na osnovu grčkih slova napravio glagoljicu koja je postala prvo slavensko pismo i danas se naziva staroslavensko pismo. Ćirilo je na glagoljici napisao i prvu slavensku knjigu koja je sadržavala prijevod Evanđelja.
Ubrzo nakon što je Ćirilo proširio glagoljicu po slavenskim teritorijima, ona je postala zajednički književni jezik svih Slavena. Glagoljica je ubrzo postala i standardno pismo svih Slavena. Naziv glagoljica je izveden iz riječi glagol što je tada značilo riječ. Tačan broj slova u glagoljici nije poznat, ali je procijenjen na 41 slovo specifično za slavenske verzije koje se razlikuju od grčkog jezika. Broj slova se kasnije smanjivao i neka slova su se promijenila, ali se osnova nije mijenjala. Tako su Slaveni počeli pisati svoja prva književna djela: Slovenci- Brižinski listići, krajem X stoljeća napisani latinicom, Hrvati- Bašćanska ploča, 1100.g. napisana glagoljicom, Srbi- Marijinsko evanđelje, krajem XI stoljeća napisano glagoljicom, Bosanci- Povelja Kulina bana, upućena Dubrovčanima 1189.g.
Nakon nekog vremena Ćirilovi učenici su stvorili novo pismo i nazvali ga ćirilica po svom učitelju. Ćirilica se ubrzo proširila i potisnula glagoljicu u većini područja. Ćirilica je postala standardna u više zemalja nego glagoljica i tako je nastavila i danas. Postoji par različitih verzija ćirilice u različitim područjima, ali je osnova ista i nepromijenjena od njenog nastanka. Jedina važna razlika je u tome što je u početku ćirilica imala 43 slova da bi nadomjestila veći broj glasova u odnosu na njen izvor, grčki jezik. Ćirilica je bazirana na grčkom unicijalnom jeziku a konsonantne forme su preuzete iz glagoljice.
U Bosni je ćirilica dobila neke posebne odlike i nazvali su je, kao bosanska verzija ćirilice, bosančica. Neki od najstarijih spomenika pisanih bosančicom su Humačka ploča iz 10. Stoljeća i Povelja Kulina bana napisana 29.8.1189.g. Bosančica je kasnije korištena za zapisivanje crkvenih spisa, ugovora, spomenika i nadgrobnih spomenika u Bosni, ali dokaza je ostalo malo zbog različitih ratova i okupacija Bosne od strane mnogih velikih svjetskih sila. Crkva Bosanska je nakon zaostatka u književnom stvaralaštvu nakon križarskih upada u Bosnu, pomogla da se književnost i pismo zadrži i doživi procvat. Bosančica se koristila sve do 19. stoljeća u određenim tekstovima koje su pisali franjevci, a u nekim porodicama u Bosni se i sad čuva tradicija pisanja bosančicom.
Resources:
- ˝Encyclopedia
Britannica˝, date unknown, <http://global.britannica.com/EBchecked/topic/148713/Cyrillic-alphabet>
(9 Mar. 2014)
- ˝Ancient
Scripts¨, date unknown, <http://www.ancientscripts.com/glagolitic.html>
(9 Mar. 2014)
- ˝Omniglot˝,
date unknown, <http://www.omniglot.com/writing/cyrillic.htm>
(9 Mar. 2014)